Izvještaj o stanju sigurnosti u BiH: Ravnogorci nosioci nacionalnog ekstremizma u BiH

Zastupnici Zastupničog doma Državnog parlamenta na narednoj sjednici će razmatrati informaciju o stanju sigurnosti 2018. i 2019. godine.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je najzanimljivije dijelove iz izvještaja koje se odnose na ravnogorska i ostala desničarska udruženja, terorizam i strana ratišta, te korupciju.

Svoj redovni godišnji izvještaj o stanju sigurnosti u BiH koji se zasniva na podacima policijskih, obavještajnih i drugih sličnih institucija i agencija, Ministarstvo sigurnosti počelo je prikazom migrantske krize u BiH. U izvještaju se navodi kako su migracije u BiH postale organizovane te se nabraja niz izazova s kojima se država suočava u borbi protiv krijumčarenja ljudi.

Informacija navodi da je ukupna sigurnost povezana sa izazovom prolaska ljudi u pokretu kroz BiH i da će ona zavisiti od toga da li će Hrvatska i Slovenija zatvoriti svoje granice. Ukoliko dođe do zatvaranja granica kroz koje tranzitiraju migranti, BiH se može suočiti sa eskalacijom problema humanitarne i sigurnosne prirode zbog masovnog priliva migranata, navodi se u dokumentu.

Posljednji usvojen i javno objavljen izvještaj o stanju sigurnosti u BiH sve do sada je bio onaj za 2017. godinu. U Informaciji o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini navodi se kako je ovaj dokument Vijeće ministara razmatralo u januaru 2021. godine. On će se na sutrašnjoj sjednici Zastupničkog doma naći pred državnim zastupnicima.

Evo šta trebate znati o dijelovima izvještaja koji se odnose na korupciju, terorizam i strana ratišta, prijetnju desničarskih organizacija i migrantsku krizu.

Vidno prisutan nacionalni ekstremizam

Ravnogorska udruženja i ranije su se navodila u nekim od izvještaja kao faktor koji može da utiče na sigurnost u BiH.

Prema posljednjem izvještaju, podaci Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) ukazuju da je u BiH vidno prisutan etnički odnosno nacionalni ekstremizam s negativnim uticajem na sigurnosni ambijent.

– Među nosiocima takve vrste radikalizma izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta. Kroz svoje aktivnosti negiraju legitimnosti države Bosne i Hercegovine, te iznose negativne komentare i protive se evroatlantskim integracijskim procesima BiH. Takođe, nastoje ostvariti blisku saradnju sa pojedinim desničarskim organizacijama, kako u BiH, tako i u zemljama okruženja. Prilikom javnih istupa podstiču netrpeljivost među narodima u BiH, te iznose naglašeno radikalne stavove – navodi se u izvještaju.

Ključnu ulogu, prema informaciji o stanju sigurnosti, prilikom okupljanja u BiH imaju pripadnici ravnogorskih pokreta iz zemalja okruženja, što dodatno utiče na sigurnosne prilike u našoj državi, dok su navedeni pokreti “nastavili sa okupljanjima koja po načinu, formi i ornamentici asociraju na vojno organizovanje”.

Nedavno istraživanje BIRN-a o ravnogorskim udruženjima u BiH je pokazalo da se njihovim istaknutim članovima sudilo ili sudi za ratne zločine, da su sigurnosne agencije upozoravale da ovi pokreti šire ekstremističke poruke, kao i da je jedan od rukovodilaca bio policajac u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), dok su svi sudovi u RS-u u kojima su registrovana ova udruženja odbili zahtjev za njihovo brisanje.

U odnosu na 2018., u 2019. godini došlo je do povećanja izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, a Tužilaštvo BiH je krajem 2020. podiglo optužnicu protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Riste Lečića koja ih tereti da su u martu 2019. u Višegradu svojim djelima, radnjama i postupcima javno izazvali i raspirivali nacionalnu i vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u BiH.

Identifikovani svi koju su boravili na stranim ratištima

Sigurnosne agencije nisu tokom 2018. i 2019. zabilježile nijedan slučaj odlaska građana BiH na strana ratišta, dok je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) tokom 2019. godine Tužilaštvu BiH podnijela četiri izvještaja protiv četiri osobe i šest dopuna izvještaja protiv šest osoba za djela koja se mogu dovesti u vezu s terorizmom. Godinu ranije podneseno je šest izvještaja protiv devet osoba i jedna dopuna izvještaja.

Sigurnosni izazov s kojim se BiH susretala u periodu na koji se odnosi ova informacija jeste boravak naših državljana u Siriji, Iraku i Ukrajini, njihovo učešće u oružanim sukobima, identifikacija potencijalnih povratnika, kao i moguće sigurnosne posljedice od lica koja su se vratila sa spomenutih ratišta u BiH, navodi se u dokumentu.

Izvještaj procjenjuje da u 2019. godini na teritoriji Sirije i Iraka boravi 81 punoljetni državljanin BiH, odnosno 39 muškaraca i 42 žene. Riječ je o ukupnom broju bosanskohercegovačkih državljana koji se nalaze u svim regijama Sirije u kampovima, zatvorima, kao i na drugim mjestima. Smatra se da je na sirijsko-iračkom ratištu život izgubio 101 državljanin BiH, od čega 11 žena, stoji u informaciji o stanju sigurnosti.

Prema raspoloživim podacima OSA-e, odlasci dobrovoljaca iz regije Balkana na sirijsko-iračko ratište isključivo su se vezivali za pripadnike ultrakonzervativnih religijskih struktura, odnosno pojedine pristalice radikalnog tumačenja selefizma.

– Međutim, unutar navedenih struktura u BiH se još od početka sukoba u Siriji dogodila polarizacija u odnosu na odlazak dobrovoljaca u Siriju, odnosno dodatne podjele unutar ovih struktura dogodile su se nakon formiranja vojne formacije ISIL, nakon čega se najveći broj pripadnika pomenutih struktura u BiH protivio i još uvijek se protivi ideologiji, pogotovo postupcima ISIL-a. Samo manji broj najradikalnijih sljedbenika pomenutih ultrakonzervativnih religijskih struktura i dalje je tokom 2019. godine verbalno podržavao radikalnu ideologiju i aktivnosti ISIL-a – sadržaj je dokumenta.

Jedan broj državljana BiH, prema dokumentu, osim na sirijsko-iračkom ratištu, učestvovao je i u borbenim aktivnostima na ratištu u Ukrajini, gdje se od 2014. do danas borilo ukupno 11 državljana BiH.

– Državljani BiH, uključeni u ratna dejstva na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin BiH – podaci su sigurnosnih agencija navedeni u informaciji o stanju sigurnosti.

U dokumentu stoji da su u potpunosti identifikovani svi državljani BiH koji su otišli na ova strana ratišta, uključujući i strane državljane porijeklom iz BiH koji su otišli iz zemalja Evrope i šire, da su prikupljeni obavještajni podaci o vremenu, načinu i rutama odlaska, pomagačima, saradnicima, jedinicama u kojima su boravili, te da će povratak stranih dobrovoljaca u matične zemlje u narednom periodu predstavljati dodatni i jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema za BiH, ali i Evropu.

Sud BiH je do sada zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu, pravosnažno osudio 28 osoba na ukupno 58 godina i dva mjeseca zatvora, dok je jedna osoba oslobođena optužbi za ratovanje u Ukrajini.

Porastao broj građana koji prijavljuju korupciju

Policijske agencije uočile su tokom 2018. i 2019. godine da se nastavlja koruptivno ponašanje uposlenika različitih institucija, koji bi prema svom radnom mjestu trebali omogućiti efikasno provođenje zakona, bez obzira na sankcionisanje počinilaca.

– I dalje funkcioniraju neke ranije izdiferencirane veze između organizovanog kriminala i različitih struktura i nivoa vlasti, a uspostavljaju se nove – navodi Izvještaj.

Tako je u 2019., od ukupnog broja izvještaja i dopuna izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu, podneseno 13 izvještaja kojima je prijavljeno 68 fizičkih i osam pravnih lica i pet dopuna izvještaja protiv 14 osoba zbog sumnje da su počinile krivična djela korupcije te krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, dok je u 2018. podneseno 13 izvještaja protiv 48 fizičkih i pet pravnih lica.

Agencije koje su slale podatke uočavaju da je otkrivanje i dokazivanje korupcije otežano jer se građani ili preduzeća rijetko odlučuju da prijave korupciju, ali se dodaje da je ipak u posljednje vrijeme porastao broj građana koji prijavljuju ovakve nazakonitosti.

BIRN

Loading..