Po Čovićevim instrukcijama hapse se pripadnici Armije RBiH kao odgovor na presudu ”Haškoj šestorci ”

Prijelomna tačka je, čini se, bila presuda Haškog tribunala u predmetu “Prlić i ostali”, kojom je “hercegbosanska šestorka” osuđena na ukupno 111 godina zatvora. Nakon te presude, ali i žestokih reakcija Dragana Čovića , Tužilaštvo BiH je pod njegovim uticajem i velikom pritisku započelo izdavati seriju naloga za hapšenje osumnjičenih za zločine koji su se dogodili prije 25 godina.

Najprije su službenici SIPA-e, postupajući po naredbi Tužilaštva BiH, 4. decembra na području Konjica i Sarajeva uhapsili 13 osoba zbog zločina protiv čovječnosti. Radi se o pripadnicima Armije RBiH koji se terete za zločine počinjene na području Konjica.

Tužilaštvo je zaposlilo SIPA-u i 19. decembra. Ovaj put su akcije provedene u Kaknju i Ilijašu, a uhapšeno je šest osoba, nekadašnjih pripadnika Teritorijalne odbrane i Armije RBiH. Njima se također na teret stavljaju zločini nad srpskim stanovništvom. Dan kasnije su u Vlasenici i Han Pijesku uhapšena tri nekadašnja pripadnika Vojske RS-a zbog ratnih zločina genocida i pomaganja u genocidu u julu 1995. godine.

Paritet u odgovornosti

Nisu ni kantonalna tužilaštva u posljednjim sedmicama sjedili skrštenih ruku. Ono u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je izdalo nalog za hapšenje dva pripadnika Teritorijalne odbrane RBiH iz Konjica. Oni su uhapšeni 11. decembra zbog sumnje u odgovornost za lišavanje slobode jedne osobe srpske nacionalnosti. Istog dana je provedena velika akcija hapšenja u Krajini. Ovaj put se nije radilo o optužbama za ratne zločine, ali jeste za zločin počinjen za vrijeme rata. Uhapšeni su Hamdija Abdić Tigar i još četiri osobe zbog sumnje u umiješanost u ubistvo generala HVO-a Vlade Šantića.

Procesuiranje ratnih zločina je, bez obzira kojoj etničkoj skupini ili vojnoj formaciji odgovorni pripadali, jedna od najvažnijih postratnih obaveza za bh. pravosuđe i društvo u cjelini. S tim u vezi je neupitna odluka tužilaštava da izdaju naloge za lišavanje slobode osoba za koje postoji sumnja da su imali ulogu u počinjenim ratnim zločinima. Međutim, teško se oduprijeti utisku da su akcije hapšenja u posljednjim sedmicama itekako uslovljene posljednjom presudom Haškog tribunala. U prilog tome ne ide samo etnička i vojna pripadnost uhapšenih već i poređenje sa brojem naloga za hapšenje koje je Tužilaštvo BiH izdalo u prvih 11 mjeseci ove godine, odnosno do presude “Prliću i ostalima”.

Od početka ove godine do 28. novembra je po nalogu Tužilaštva BiH zbog ratnih zločina u BiH uhapšeno pet osoba. U 20 dana decembra je uhapšeno njih 19. Ili je decembar bio posebno inspirativan za tužioce Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH i glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić, ili Tužilaštvo nastoji nametnuti paritet u odgovornosti za ratne zločine i utjecati na nezadovoljstvo hrvatskih zvaničnika koji su se oštro usprotivili presudi “šestorki”.

Nije samo indikativan broj uhapšenih. O političkom utjecaju na Tužilaštvo BiH govori i broj podignutih optužnica. Od 1. januara do 28. novembra 2017. godine je Tužilaštvo BiH podiglo 23 optužnice protiv 28 osoba. Omjer broja optužnica i osoba na koje se te optužnice odnose, s druge strane, govori o ranije isticanom problemu “cjepkanja” optužnica zarad ispunjavanja tužilačkih normi. Tako su, primjera radi, protiv Saše Cvetkovića u razmaku od nekoliko mjeseci podignute dvije optužnice.

Vratimo se suštini. Dakle, u prvih 11 mjeseci su podignute 23 optužnice za ratne zločine. U tri sedmice decembra je podignuto njih 12, odnosno više od 50 posto ukupnog broja podignutih optužnica u prvih 11 mjeseci.

Kao što su reakcije hrvatskih zvaničnika na presudu “šestorci” očigledno utjecale na rad Tužilaštva BiH u tekućem mjesecu, tako su slične reakcije istih aktera nakon hapšenja pripadnika HVO-a iz Orašja u oktobru prošle godne utjecale na rad iste pravosudne institucije u ovoj godini. Od ukupno 35 podignutih optužnica u ovoj godini, samo se jedna odnosila na pripadnike HVO-a. Radi se o optužnici podignutoj također protiv osobe iz Orašja.

Najbolji poslodavac ’93. godine

Kritičare je predvodio sumnjom u počinjene ratne zločine kontaminirani predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je tokom posljednjeg gostovanja na HRT-u u emisiji “Nedjeljom u 2” ponudio objašnjenje za dokument kojim kao direktor preduzeća Soko traži deset logoraša za prinudni rad u krugu kompanije. Sudeći prema Čovićevom objašnjenju, on ne zaslužuje optužnicu za ratne zločine već retroaktivnu nagradu poslodavca godine za 1993.

Prisjetit ćemo se reakcija na hapšenje pripadnika HVO-a iz Orašja krajem oktobra 2016. godine. Kritike dijela hrvatskih zvaničnika su uglavnom bile usmjerene na Bošnjake, a kritičare nije omela činjenica da je nalog za hapšenje potpisala Hrvatica na poziciji v. d. glavne tužiteljice te da je akcijom hapšenja rukovodio Hrvat na poziciji zamjenika direktora SIPA-e. Zašto ne spomenuti da je glavna tužiteljica Tužilaštva BiH prva rodica člana Predsjedništva HDZ-a BiH i zamjenika ministra sigurnosti BiH. U to vrijeme se spekuliralo kako su pripadnici HVO-a iz Orašja “žrtvovani” za “nediranje” pripadnika HVO-a, HOS-a i drugih vojnih formacija Herceg-Bosne iz Hercegovine.

Na probleme u radu Tužilaštva, naročito kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, prošle je godine ukazao izvještaj OSCE-a kojeg je potpisala sutkinja Joanna Korner. Ona je analizom procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou zaključila da se optužnice Tužilaštva BiH često vraćaju na doradu, da se vode paralelne istrage i da se predmeti “cjepkaju”. Na taj je izvještaj reagirao glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, zaključivši da se radi o “udaru na pravosuđe”.

Tužilaštva u BiH raspolažu sa imenima oko 16.000 osoba koje se dovode u vezu sa počinjenim ratnim zločinima. S obzirom na tempo njihovog procesuiranja i činjenicu da su od okončanja rata prošle čak 22 godine, jasno je da tužioci baš i ne rade svoj posao adekvatno. Ukoliko se sporom i nedakvetnom procesuiranju doda i evidentan politički utjecaj, sa sigurnošću se može konstatirati da su upravo tužilaštva najlošija karika u procesu zatvaranja ratne stranice u historiji BiH.

Loading..