SVE JE SADA JASNO: Evo zašto se “Program reformi” krije od javnosti

Politički analitičar Denis Čarkadžić komentirao je za Vijesti.ba dogovor koji su članovi Predsjedništva postigli oko slanja Programa reformi u sjedište NATO-a u Brisel. “Gdje se god dokument sada nalazio, i pored pragmatičnih razloga u cilju zaštite postignutog dogovora koje sam pomenuo, moje je mišljenje da je zvanična stranica Predsjedništva BiH jedino mjesto na kojem on treba da se već sada nalazi, na šta obavezuje i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH“, smatra Čarkadžić. „Mislim da je primarni razlog zbog kojeg su se akteri koji su bili uključeni u, kako izradu, tako i u usvajanje dokumenta pod nazivom “Program reformi Bosne i Hercegovine” odlučili da on do imenovanja Vijeća ministara BiH ostane skriven od očiju javnosti u prvom redu bojazan da neki od aktera njegovog usvajanja ne bi izdržali sud te iste javnosti, te se na kraju pod njenim pritiskom i povukli iz samog dogovora“, kazao je Čarkadžić komentirajući tajnovitost dokumenta.On dodaje da, ako se podsjetimo na interpretacije samog dokumenta od strane članova Predsjedništva BiH, ali i poziv gospodina Komšića Miloradu Dodiku da objavi dokument, teško se oteti utisku da je upravo Dodik taj koji bi, obzirom na svoje stavove u vezi NATO integracija BiH koje je iznosio u posljenjih par godina, imao najviše problema da pred javnosti i opozicijom u RS-u, a moguće i pred nekim stranim faktorima odbrani sadržaj i sam kontekst dokumenta.

„Jer, uzevši u obzir činjenicu da je BiH u MAP-u, “Program reformi BiH”, kakve god to reforme i u kolikom god obimu bile, one moraju biti takve prirode koja zahtijeva ugovorni odnos BiH sa NATO-m, a to je upravo MAP“, kaže naš sagovornik.

S tim u vezi, prema njegovom mišljenju, posljednju riječ će dati NATO, kada i ako Program reformi BiH stigne u njegovo sjedište u Brisel.

Čarkadžić smatra da, pored ovoga, iako je procedura imenovanja Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u toku, složeni odnosi i različiti interesi stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, ali i moguće nezadovoljstvo Ruske Federacije samim sadržajem Programa reformi BiH ostavljaju prostor za mogućnost da od svega dogovorenog na kraju ne bude ništa, ili da se implementacija čitavog dogovora prolongira, što bi također mogli biti mogući razlozi skrivanja sadržaja usvojenog dokumenta.

“Sa druge strane, “Program reformi Bosne i Hercegovine” nije više dokument u formi izrade, nacrta ili neke vrste non paper-a, već je zvanično usvojeni dokument od strane najvišeg organa izvršne vlasti u BiH-Predsjedništva BiH te tako, po mom mišljenju, već ima pravnu snagu bez obzira na dogovor da će se dokument u NATO uputiti nakon imenovanja novog Vijeća ministara BiH“, kaže Čarkadžić.

On dodaje da bi dokument po Zakonu o slobodi pristupu informacijama trebao biti javan.

„Gdje se god dokument sada nalazio, i pored pragmatičnih razloga u cilju zaštite postignutog dogovora koje sam pomenuo, moje je mišljenje da je zvanična stranica Predsjedništva BiH jedino mjesto na kojem on treba da se već sada nalazi, na šta obavezuje i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH“, smatra ovaj politički analitičar.

Dodatni razlog, prema mišljenju Denisa Čarkadžića, tome je i činjenica da ovakvo skrivanje od očiju građana već usvojenih odluka i dokumenata od strane izvršnih organa može predstavljati opasan presedan i primjer kojim bi se u budućnosti mogli povesti i bilo koji drugi organi na bilo kom nivou u BiH.

„Na kraju, držanje u tajnosti jednog ovako važnog, a usvojenog dokumenta govori sa jedne strane o nesigurnosti, ranjivosti i hipokriziji glavnih protagonista političke scene u BiH, ali sa druge strane i o nedostatku snage javnosti i građana u BiH da ostvare svoje pravo da znaju kakve se odluke u njihovo ime donose“, zaključio je Denis Čarkadžić.