Ugledni austrijski dnevnik zabrinuo Dodika i Čovića: Stiže prijatelj Bosne i Hercegovine, čovjek koji je nakon posjete ratnom Sarajevu predvidio sve…

– Nakon što je 1993. godine posjetio Sarajevo, Biden je upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona na srpsku agresiju u Bosni: “Ako Srbi ne budu zaustavljeni, u Bosni će se dogoditi genocid” – piše ugledni austrijski dnevnik.

Bečki dnevnik “Wiener Zeitung” u svom tekstu pod naslovom “Joe Biden i Balkan” analizirao je kakvu bi ulogu za vrijeme svog mandata na području Balkana mogao imati novoizabrani američki predsjednik Joe Biden, piše Slobodna Bosna.

U nastavku pročitajte kompletan sadržaj analize koju potpisuje istraživač pri Austrijskom institutu za međunarodnu politiku Faruk Ajeti:

– Vanjska politika zasigurno je jedna od najjačih strana novoizabranog američkog predsjednika. Biden je bio dugogodišnji senator (1973-2009.), a zatim i član, te kasnije i predsjednik Odbora za vanjske odnose sve dok nije preuzeo dužnost potpredsjednika (2009-2017.), u vrijeme kada je predsjednik bio Barack Obama. Balkan predstavlja evropsku regiju u kojoj je Biden uključen od devedesetih godina te je upravo zahvaljujući tome i stekao veliku stručnost.

Nakon što je 1993. godine posjetio Sarajevo, Biden je upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona na srpsku agresiju u Bosni: “Ako Srbi ne budu zaustavljeni, u Bosni će se dogoditi genocid.” Ondašnji američki državni sekretar Warren Christopher nije se složio s Bidenovim procjenama – no dvije godine kasnije dogodilo se upravo ono što je Biden želio spriječiti: genocid u Srebrenici. Biden je, također, bio uvjeren da će se srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, ukoliko bude imao odriješene ruke u Bosni, odvažiti da upotrijebi vojnu silu i protiv kosovskih Albanaca.

Prethodne posjete Balkanu

Na balkanskoj sceni Biden se pojavio 1970-ih godina. Kao 37-godišnji senator, 1979. godine upoznao se s jugoslavenskim predsjednikom Josipom Brozom Titom tokom njegove prve posjete Jugoslaviji na sahrani Eduarda Kardelja (komunističkog političara i Titovog pratioca). A još od posjete američkog predsjednika Jimmyja Cartera 1980. godine (nakon Titove smrti), upravo je Biden, u ulozi američkog potpredsjednika, ponovo bio taj koji je kao najviši predstavnik SAD-a posjetio Beograd (2009. i 2016. godine).

Kao senator, založio se za intervenciju NATO-a u Bosni i bombardovanje Srbije 1999. godine tokom rata na Kosovu. Na sastanku s Miloševićem u Beogradu 1991. godine, nije se ustručavao srbijanskog vođu etiketirati ratnim zločincem. Za razliku od Beograda, u kojem je dočekan uz demonstracije, na Kosovu je Biden doživio nešto potpuno suprotno. Godine 2016. trasa autoputa (u blizini američke vojne baze Bondsteel) između Uroševca i Gnjilana izgrađena je nakon posjete Bidenovog sina Beau Bidena III (umro od raka), koji je vodio kampanju za vladavinu zakona na Balkanu nakon rata na Kosovu.

Američki predsjednički izbori, održani 2020. godine, imat će ogroman utjecaj na Balkanu, budući da su Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris imali veliku podršku albanske/kosovske, bosanske i grčke dijaspore u SAD-u tokom njihove predizborne kampanje. Njihov tim se sa tri odvojena strateška dokumenta obratio ovom biračkom tijelu i tražio njihovu podršku. Zapravo, Biden se obavezao da će se kao predsjednik ponašati kao “pouzdani prijatelj Bosne i Hercegovine, što je i bio za vrijeme njenih najmračnijih dana – rata i genocida, kao i tokom borbe za stabilnost i pravdu”. Što se tiče Grčke, želio je usko sarađivati sa vladom u Atini na promociji regionalne stabilnosti na istočnom Mediteranu i zaštititi grčke interese od turskih ekspanzivnih ambicija.

Početak novog dijaloga?

Biden je svoj zahtjev za podršku od albanske zajednice u SAD-u (koja se procjenjuje na oko milion ljudi) obrazložio time da je “dugogodišnji prijatelj Albanije i Kosova i albansko-američke zajednice”. Napokon, on je bio senator sa “izvanrednim glasom u Kongresu koji se usprotivio Miloševićevoj agresiji”. “Branio je interese Kosova kad je pažnja svijeta bila negdje drugdje”. Većina albanskih i kosovskih političara bila je za Bidena, dok su Srbi pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem manje-više direktno podržavali Donalda Trumpa.

S ciljem normalizacije odnosa između Prištine i Beograda, Biden je obećao da će, za razliku od Trumpove administracije, pokušati oživjeti dijalog između Kosova i Srbije u partnerstvu sa EU “kako bi se postigao stabilizacijski, pošten i sveobuhvatan sporazum i omogućilo poštivanje teritorijalnog integriteta Kosova i puno međusobno priznanje”.

Biden, koji ima čvrsta transatlantska uvjerenja, tvrdi da su na Balkanu uvijek vladali mir i stabilnost kada su SAD i Evropa bile na istoj liniji. Bez te bliske saradnje Daytonski (1995.), Rambouillet (1999.), Ohridski (2001.) i Prespanski (2018.) sporazumi ne bi ni postojali, niti bi se Slovenija (2004.), Hrvatska (2009.), Albanija (2009.), Crna Gora (2017.) i Sjeverna Makedonija (2020.) priključile NATO-u, kao što se ne bi desilo ni proširenje EU na Sloveniju (2004.) i Hrvatsku (2013.). Također danas ne bi bilo nezavisne Crne Gore (2006.) i Kosova (2008.). Ništa od gore spomenutog ne bi bilo moguće bez uske bilateralne saradnje između SAD-a i Evrope.

Bidenovo predsjedavanje neće riješiti dugogodišnje probleme na Balkanu i u Evropi. Ali će barem dominirati neki osjećaj razumijevanja. Kao iskusni (strani) političar s transatlantskom pozadinom, Biden ostaje velika nada. Istovremeno to je, gledajući iz povijesne perspektive, i podsjetnik, jer je upravo na Balkanu od presudnog značaja vodstvo SAD-a bilo u nedavnoj prošlosti.

Loading..